Page 8 - NUR 79-80
P. 8

zike (Persijance) u od nosu na
         Turke, Iran u od nosu na Hen-
         de (In di ja, posebno tokom sa-
         fa vidskog perioda) i Iran u od-
         nosu na Farange (tj. Evropu).
         Ovaj način iden titeta razrađiva-
         li su, prenosili i kon tinuirano
         obnavljali iranski knji  ževnici.
         U Iranu, slično kao i u ostalim
         društvi  ma, srodničke i plemen-
         ske granice, etničke i je zičke
         srodnosti, verske i kulturne sli-
         čno  sti, lokal  ne i provincijske
         veze i druge za  jedničke pripad-
         nosti često se nadmeću sa sve-
         obuhvatnim iranskim identite-               Pripadnici iranskih naroda
         tom. Ipak, dubok osećaj ponosa zbog iran-  kraljem Iranaca i Arijevaca. Sasanidska di-
         skog kul tur nog nasleđa, sa persijskom knji-  nastija je imala takav uticaj da su se čak i
         ževno šću kao osnovnim elementom, i svest   grupe iranskog jezika, poput jezika Bujida
         o kontinuitetu u dugoj i svojstvenoj istoriji   i Samanida, i neiranskih jezika, poput jezi ka
         zemlje – posebno vera u sposob nost iran-  Gaznavida i Seldžuka i Širvanšaha (arap-
         skih naroda da prežive perio dične preokre-  skog porekla) smatrale jezicima po  to  maka
         te – poslužili su kao kohe zivna sila da se   Sasanida. Ako se osvrnemo na po krete kao
         odupru i prevaziđu razdvajajuće faktore.  što  je  pokret Abu  Muslima  Ho rasanija ,
                                                                                    7
            Po mišljenju naučnika i istraživača,   Mazijara ,  Mardaviđa Babak  Horamdin
                                                                                    10
                                                                   9
                                                        8
         skup iranskih jezika (u koje spada i per-  videćemo da je iranski iden titet bio živ i
         sijski dari, koji je, takođe, igrao ulogu za-
         jedničkog jezika), šiizam, odnosno iranska   7   Abu Muslim Horasani (718/19 ili 723/27 umro 755)
         verzija islama, persijski mitovi („Šah-nama”,   bio je persijski general u službi dinastije Abasida,
                                                  koji je vodio abasidsku revoluciju koja je srušila
         „Avesta”), iranske religije (zoroastri zam,   dinastiju Umajada.
         mitraizam, zurvanizam...) književ  nost na   8   Mazijar  je  bio  iranski  princ  iz  dinastije  Karin-
         iranskim  jezicima,  usmena  književnost  i   vand,  koji je vladao planinskim regionom
         muzika na iranskim jezicima, su deo za-  Tabaristan  od  825/6  do  839.  Zbog  otpora  koji  je
                                                  pružao Abasid skom halifatu, Mazijar je od strane
         jedničkog nasleđa iranskog naroda. Tako-  iranske  naci onalističke  istoriografije  20.  veka
         đe,  i  zajednička  istorija  ovih  grupa  na   sma tran nacio nalnim junakom Irana.
         jednoj povezanoj teritoriji je deo tog iden-  9   Mardaviđ, Gilaki princ i osnivač zijaridske dina-
         titeta. Sasanidi i njihovi potomci su vla  da-  stije kojom je vladao od 930. do 935. godine. Borio
                                                  se protiv arapske okupacije Irana, osvojio je Ta--
         li nad čitavim velikim Iranom, čak su sasa-  baristan 932. godine i njegova vlast je priznata sve
         nidske dinastije i nakon dolaska isla ma   do Širaza i Ahvaza.
         držale vlast na severu Irana (Tabare  stan,   10  Babak Horamdin je bio jedan od glavnih persij-
         Gilan). I neka područja sasanidske teri-  skih vojskovođa za vreme opšteg iranskog ustan-
                                                  ka  protiv Abasidskog  halifata.  Pobuna  je  počet-
         torije bila su pod kontrolom sasanid  skih   kom 9. veka izbila u iranskoj regiji Azarbejdžan, a
         prinčeva i zbog toga su Sasanidi sebi dali   potom se proširila na zapadne i središnje delove
         titulu šahenšah, odnosno kralj nad kra lje-  iranske visoravni. Nakon dve decenije žestokih
         vima.  Iz  Šapurovih  bareljefa  su  poznate   borbi pobuna je ipak ugušena. Babak Horamdin
                                                  danas  se  smatra  nacionalnim  herojem  u  Iranu,
         sasanidske pokrajine i on je sebe smatrao   Azerbajdžanu i široj regiji.

                                            o
                                     Vol. 34 • N  79/80 • GODINA 2020               7
   3   4   5   6   7   8   9   10   11   12   13