Page 8 - NUR 79-80
P. 8
zike (Persijance) u od nosu na
Turke, Iran u od nosu na Hen-
de (In di ja, posebno tokom sa-
fa vidskog perioda) i Iran u od-
nosu na Farange (tj. Evropu).
Ovaj način iden titeta razrađiva-
li su, prenosili i kon tinuirano
obnavljali iranski knji ževnici.
U Iranu, slično kao i u ostalim
društvi ma, srodničke i plemen-
ske granice, etničke i je zičke
srodnosti, verske i kulturne sli-
čno sti, lokal ne i provincijske
veze i druge za jedničke pripad-
nosti često se nadmeću sa sve-
obuhvatnim iranskim identite- Pripadnici iranskih naroda
tom. Ipak, dubok osećaj ponosa zbog iran- kraljem Iranaca i Arijevaca. Sasanidska di-
skog kul tur nog nasleđa, sa persijskom knji- nastija je imala takav uticaj da su se čak i
ževno šću kao osnovnim elementom, i svest grupe iranskog jezika, poput jezika Bujida
o kontinuitetu u dugoj i svojstvenoj istoriji i Samanida, i neiranskih jezika, poput jezi ka
zemlje – posebno vera u sposob nost iran- Gaznavida i Seldžuka i Širvanšaha (arap-
skih naroda da prežive perio dične preokre- skog porekla) smatrale jezicima po to maka
te – poslužili su kao kohe zivna sila da se Sasanida. Ako se osvrnemo na po krete kao
odupru i prevaziđu razdvajajuće faktore. što je pokret Abu Muslima Ho rasanija ,
7
Po mišljenju naučnika i istraživača, Mazijara , Mardaviđa Babak Horamdin
10
9
8
skup iranskih jezika (u koje spada i per- videćemo da je iranski iden titet bio živ i
sijski dari, koji je, takođe, igrao ulogu za-
jedničkog jezika), šiizam, odnosno iranska 7 Abu Muslim Horasani (718/19 ili 723/27 umro 755)
verzija islama, persijski mitovi („Šah-nama”, bio je persijski general u službi dinastije Abasida,
koji je vodio abasidsku revoluciju koja je srušila
„Avesta”), iranske religije (zoroastri zam, dinastiju Umajada.
mitraizam, zurvanizam...) književ nost na 8 Mazijar je bio iranski princ iz dinastije Karin-
iranskim jezicima, usmena književnost i vand, koji je vladao planinskim regionom
muzika na iranskim jezicima, su deo za- Tabaristan od 825/6 do 839. Zbog otpora koji je
pružao Abasid skom halifatu, Mazijar je od strane
jedničkog nasleđa iranskog naroda. Tako- iranske naci onalističke istoriografije 20. veka
đe, i zajednička istorija ovih grupa na sma tran nacio nalnim junakom Irana.
jednoj povezanoj teritoriji je deo tog iden- 9 Mardaviđ, Gilaki princ i osnivač zijaridske dina-
titeta. Sasanidi i njihovi potomci su vla da- stije kojom je vladao od 930. do 935. godine. Borio
se protiv arapske okupacije Irana, osvojio je Ta--
li nad čitavim velikim Iranom, čak su sasa- baristan 932. godine i njegova vlast je priznata sve
nidske dinastije i nakon dolaska isla ma do Širaza i Ahvaza.
držale vlast na severu Irana (Tabare stan, 10 Babak Horamdin je bio jedan od glavnih persij-
Gilan). I neka područja sasanidske teri- skih vojskovođa za vreme opšteg iranskog ustan-
ka protiv Abasidskog halifata. Pobuna je počet-
torije bila su pod kontrolom sasanid skih kom 9. veka izbila u iranskoj regiji Azarbejdžan, a
prinčeva i zbog toga su Sasanidi sebi dali potom se proširila na zapadne i središnje delove
titulu šahenšah, odnosno kralj nad kra lje- iranske visoravni. Nakon dve decenije žestokih
vima. Iz Šapurovih bareljefa su poznate borbi pobuna je ipak ugušena. Babak Horamdin
danas se smatra nacionalnim herojem u Iranu,
sasanidske pokrajine i on je sebe smatrao Azerbajdžanu i široj regiji.
o
Vol. 34 • N 79/80 • GODINA 2020 7